Skijaška sezona koja je namamila strastvene ljubitelje ovog sporta u punom je jeku. Staze se pune adrenalindskih zavisnicima a nadamo se da ste se i vi pripremili za odlazak na omiljene staze. Kako opremom i ekipom, tako i fizički, kako bi sprečili sve povrede koje možete očekivati pri aktivnom skijanju.
Treba napomenuti određene rizične situacije koje su uzrok najčešćih povreda skijaša. Noćno skijanje je klasičan primer rizične situacije u koju se skijaši upuštaju kako bi svaki trenutak proveli na snegu. Skijanje treba izbegavati u vremenu između 21 i 23 časa, jer su tada na noćnim skijalištima najveće gužve.
Izloženost suncu i UV zracima, temperaturne osicilacije i zagrevanje, a zatim hlađenje mišiča i obratno zahtevaju stroge pripreme za ovaj sport. Zbog toga pripreme za skijanje treba početi optimalno tri meseca ranije kako bi se povrede izbegle.
A koji su to delovi tela najizloženiji povredama.
Koleno
Najčešće skijaške povrede pogađaju upravo kolena jer su ona najviše opterećena. Povređeni ili razbijeni meniskus i povrede ligamenata najviše se događaju prilikom padova. Stručnjaci potvrđuju da se takve povrede najčešće događaju kada je skijaš previše nagnut unazad na skijama prilikom skakanja ili sletanja ili kada zavija kolenima prilikom okretanja.
Loš bočni stav za vreme skijanja možda je i najveći uzročnik povrede kolena. Preporučuje se tehnika oslobađanja napetosti na iliotibial (tetiva) pritišćući to području minut do dva, dva puta dnevno. Ova tehnika će omogućiti da se koleno opet uravnoteži i olakša bilo koji dodatni napor za koleno.
Potrebni su vam loptica i štap za masažu. Najbolji savet koji vam treneri skijanja i fizioterapeuti mogu dati je da vodite računa o pravilnom stavu iz kojeg izvodite sve ostale pokrete. Dok ste na stazi, najbolje je da ste u poziciji sličnoj kao teniser koji se sprema da servira lopticu. Ruke moraju biti gore, noge savijene, a težina raspodeljena na vaša stopala.
Gležanj
Najčešća povrede gležnja za vreme skijanja je uganuće. Događa se najviše kada vam se na putu nađu razne nepravilnosti na snijegu. Majstori skijanja smatraju da do povrede gležnja najviše dolazi zbog prerazvijenog, odnosno „pretvrdog“ mišića peroneusa, koji je mišić potkolenice. Ukoliko gležanj nije ravan, a dođe do iznenadnog pokreta, povreda je neminovna.
Sa lopticom pritisnite kritično mesto dvaput dnevno, najmanje jedan minut. Masirajući na ovaj način, ćete vratiti gležanj i ligamente u prirodniju i čvršću poziciju.
Potkolenica
Povrede potkolenice najčešće se događaju kada ne stojite pravilno na skijama, a najčešće se događaju prilikom sletanja kod skijaških skokova; ako potkolenice naginjete unazad, puno je veći pritisak na njih. Kada se spuštate iz skokova, najviše je opterećen tibialis anterior, potkolečni mišić.
Stručnjaci savjetuju da masirate potkolenicu štapom, slično kao što se valja testo. Ovo ponavljajte minimalno jedan minut, jednom do dvaput dnevno. Najbolji način za prevenciju ove povrede je ravnomerno raspoređena težina na obe skije i zagrevanje izvodeći manje skokove pre nego se odvažite na one zahtevnije.
Palčevi
Među povređene delove tjela spadaju i vaše ruke, naročito palčevi. Dočekujete se na ruke kad padate i zato su upravo palčevi prvi u liniji odbrane. Kao i u ostalim djelovima tela, krutost ili opuštenost mišića utiče na jačinu povrede
U ovom slučaju, glavnu ulogu ima adductor pollicis , mišić koji upravlja vašim palcem. Preporučuje masažu štapom kako bi ga opustili, jednom do dvaput dnevno. Kada skijate, činite to sa uravnoteženim stavom, a u slučaju pada privijte ruke uz telo i kotrljajte se.
Leđa
Nedovoljna razgibanost i opuštenost ima uticaj na o povrede leđa, kao i na sve druge. Skijaši često imaju problema s povredama leđa jer ona, uz kolena često su najviše opterećena. Najveće opterećenje je na leđima i zadnjici stoga se preporučuje masaža lopticom na strateškim mestima, na gluteusima jednom do dvaput dnevno, minimalno minutu kako bi masaža imala učinak. Preporuka za što manjih povrede leđa je pravilno držanje i sporiji ritam skijanja u početku.
